ENGLESKI LJULJ 1/1

Engleski ljulj rasprostranjen je u Europi, sjevernoj Americi, sjevernoj Africi, Australiji i srednjoj Aziji. Ubraja se među najkvalitetnije trave. Na pašnjacima se koristi za ispašu svih vrsta stoke, ali i za košnju, pogodan je za ukrasne travnjake i igrališta te zaštitu od erozije, osobito u smjesama s drugim vrstama trava.

Morfološka svojstva
Korijen je žiličast, naraste do 50 cm dubine. Formira kratak rahli busen. Stabljika je visoka oko 35 - 65 cm, glatka, ponekad spljoštena, sklona polijeganju. Listovi su sočni i sjajni s donje strane, oko 10 - 25 cm dugi, 3 do 4 mm široki skoro cijelom dužinom ili se čunjasto završavaju. Udio lisne mase dostiže i do 80 % uroda. Cvat je klas dug i do 20 cm. Sjeme je 5 - 7 mm dugo i do 1,5 mm široko, bez osja, po čemu se razlikuje od talijanskog ljulja. Masa 1 000 zrna varira od 1,3 do 2,9 grama.
Biološka svojstva
Engleski ljulj je trava ozimog tipa rasta. Dobro podnosi mrazeve, ali ne i jako niske temperature, mraz i duboki sniježni pokrivač. Dugotrajne suše smanjuju prinos, a temperature od 25 - 30 °C zaustavljaju njegov rast. Navodnjavanje mu pogoduje u razvoju, ali ne i plavljenje. Vijek trajanja je 3 - 5 godina, ako se koristi košnjom, a ako se koristi za ispašu stoke, u povoljnim uvjetima traje i do deset godina. Cvate od sredine svibnja pa do početka lipnja. Dobro uspijeva na svježim i umjereno vlažnim, srednje teškim do teškim (ne zbijenim) tlima. Najbolje se razvija na tlima gdje je razina podzemne vode 50 - 70 cm dubine. Prilično dobro uspijeva na alkalnim tlima, pa i na onima gdje je pH 8,5, ako ima vode.

Agrotehnika proizvodnje
Sije se najčešće u čistoj kulturi, ali i u smjesama. Koristi se za ispašu stoke, košnju, konzerviranje te kao smjesa za igrališta i ukrasne travnjake. U jesen se može sijati krajem kolovoza ili početkom rujna. Obrada tla ista je kao i za ozimne kulture. Dobra predkultura je grašak, jednogodišnje mahunarke, žitarice, kukuruz i suncokret.

Gnojidba
Dobro reagira na gnojidbu dušikom, osobito za proizvodnju voluminozne krme (250 - 300 kg/ha). U proizvodnji sjemena gnojidba dušičnim gnojivima varira od 120 - 130 kg/ha čistog dušika. Dušik treba dati predsjetveno oko 20 % u prihrani sredinom listopada (30 - 40 %) i ostatak u ožujku i početkom travnja u kretanju vegetacije i vlatanju.